Znate li kako mačke čuju, vide i njuše?

by Redakcija
0 comment

Mačke imaju sva ista osjetila kao i ljudi – vid, njuh, sluh, dodir i okus. No te iste temeljne sposobnosti kod mačaka su izvedene na jedinstven način, pa se i mačja percepcija svijeta bitno razlikuje od naše

Tako mačja osjetila objašnjava autorica Catherine Davidson u knjizi ‘Moja mačka – sveobuhvatan vodič za zdravu, sretnu i dobro odgojenu mačku’, u Hrvatskoj izdanju u Znanju

Vid

Mačji vid
 jedno je od čuda prirode. Mačje oči, za razliku od ljudskih, prilagođene su tami: nekoliko posebnih svojstava omogućava im da dobro vide – ili dovoljno dobro da mogu loviti – i pri najslabijem svjetlu. Mrežnica mačjeg oka ima daleko veću koncentraciju ‘štapića’ nego ‘čunjića’.

Štapići su vidne stanice, tzv. fotoreceptori, koje dobro reagiraju na slabom svjetlu; čunjići su stanice koje najbolje funkcioniraju na jarkom svjetlu. Na toj najosnovnijoj razini mačke zbog velikog broja štapića dobro vide po noći. Svitanje i suton njihovo je primarno vrijeme za lov, pa moraju imati bolji vid od svojih rivala i plijena. Najveća koncentracija štapića nalazi se na vodoravnom potezu preko središta mačje rožnice, što mački pomaže u otkrivanju iznenadnih pokreta sa strane – poput miša koji je jurnuo prema skrovištu.

Uz pretpostavku da je sve ostalo isto, noćni vid mačaka šest je puta precizniji od ljudskog. Druga strana medalje je ta da mačke ne raspoznaju boje onako dobro kao životinje koje su aktivne tijekom dana jer je razlikovanje boja funkcija vidnih stanica u obliku čunjića (premda nije istina, kao što se često govori, da su mačke slijepe za boje). No, osim oštrog noćnog vida, hipersenzitivna mrežnica mačjeg oka ima još jednu osobinu.

Mačke imaju i sloj reflektivnih stanica koje se zovu tapetum lucidum i nalaze se iza mrežnice. One reflektiraju ulazno svjetlo kroz štapiće i na taj način mrežnica postaje dvostuko senzitivna. Poput ljudskog, i mačje oko reagira na promjene u količini svjetla širenjem ili sužavanjem zjenice. Ljudska zjenica uvijek je okrugla, a njezinu raširenost kontrolira jedan jedini mišić. Mačje zjenice kontrolira daleko svestraniji dvostruki mišić. U uvjetima s puno svjetla zjenicu može suziti na veličinu majušne pukotine – otuda i karakterističan vertikalni ‘prorez’ mačjeg oka – dok u tami zjenicu može toliko raširiti da ona gotovo ispuni očnu jabučicu i tako omogućiti da što je moguće više raspoloživog svjetla dopre do mrežnice.

Izvrstan sluh

Kad bi se u potpunosti morale pouzdati samo u svoj vid, mačke bi i dalje bile izvrsni lovci. No one u svom arsenalu imaju još podjednako korisnih oružja. Mačji je sluh izrazito dobro razvijen, razvijeniji je čak i od psećeg.

Mačka čuje frekvencije i do 65.000 Hz. To je za oktavu i pol više od onog što može otkriti ljudsko uho i otprilike odgovara visokotonskom skvičanju malog glodavca. Osim toga, mačka može rotirati uši za 180 stupnjeva. Poput satelitskih tanjura njezine uši traže točnu lokaciju na kojoj je zvuk nastao. Mačke mogu čuti zvukove četiri ili pet puta udaljenije od onog što mogu čuti ljudi.


Njuh i okus

Mačkino osjetilo njuha i okusa istančanije je od našeg – premda ne onako razvijeno kao pseće. Poput svih životinja, mačke pomoću mirisa i okusa provjeravaju je li hrana ispravna ili nije prije nego što je pojedu. No mačke, kao i mnoge druge životinje, od tigrova do ljama, imaju jedan dodatan organ koji napola koriste za njuh, a napola za okus – Jacobsonov organ, poznat i pod nazivom vomero-nazalni organ ili VNO, smješten u gornjem dijelu usne šupljine na tvrdom nepcu.

Kada mačka nešto nanjuši, poput urina mačke uljeza ili mirisa ženke koja se tjera, izvinut će usnu u neobičnu grimasu, poznatu kao Flehmenova reakcija. Mačka miris ‘usrkne’ jezikom i usmjeri ga prema VNO-u, koji je izravno povezan s hipotalamusom, onim dijelom mozga koji upravlja ljutnjom kao emocionalnom reakcijom i spolnom aktivnošću.

Opipom pronalaze put

Dok se kreću po mraku, mačke koriste svoje osjetilo dodira kako bi opipavale tlo kuda se kreću. Osjetilne dlake na obrazima mačke (‘brkovi‘) neka su vrsta superosjetljivog sustava za otkrivanje pokreta. Dublje su usađene u kožu od ostalih dlaka, a svaki korijen osjetilne dlake okružen je ampulicom krvi. Stoga se i najmanji kontakt s ‘brkom’ ili i najmanji tremor registrira i istog se trena u mozak šalje znak za oprez.

Mačke su fantastično opremljene za svoj odabrani stil života. Najbolje funkcioniraju u suton i po mraku kada je njihov plijen aktivan. Kombiniranjem izvrsnog vida i sluha mogu locirati metu u pokretu, koja je noću gotovo nevidljiva. Imaju superosjetljive brkove i specijalni organ – VNO – koji im govori kada moraju biti spremne obraniti se i kada se nudi prilika za parenje. Sve to zajedno čini vrlo impresivan paket koji mačkama daje prednost u vječnoj borbi za preživljavanje među najsposobnijima.

UROĐENI NAGONI: Imaju li mačke šesto čulo?

Mnogi su vlasnici mačaka ispričali kako se njihovi kućni ljubimci čudno ponašaju uoči nekog neobičnog ili opasnog događaja. Uočeno je, na primjer, da se mačke (i druge životinje) izrazito čudno ponašaju prije zemljotresa.

U kineskom gradu Haichengu 1975. evakuirano je cjelokupno stanovništvo zbog toga što su se životinje vrlo neobično ponašale – a samo nekoliko sati kasnije dogodio se snažan zemljotres. Još je sablasniji dokumentirani slučaj o mačku Oscaru, koji je živio u staračkom domu na Rhode Islandu i činilo se da može predvidjeti kada će netko umrijeti. Kada bi se sklupčao tik uz nekog od štićenika, ubrzo nakon toga bi ta osoba preminula.

Možda se i činilo da je Oscar vidovit, no logičnije objašnjenje je to da ga je vjerojatno privlačio slabašan hormonalni miris koji se razvio gašenjem vitalnih organa tog štićenika. ‘Seizmički osjetljive’ životinje mogu otkriti emisije plina ili mikro podrhtavanja koja su preslaba da bi ih ljudi mogli osjetiti, ali su unatoč tome prirodni vjesnici predstojećeg zemljotresa.

(tportal.hr)

Leave a Comment