Povećajte nosivost jaja kod vaših koka – Hranite ih bijelim lukom!

by Urednik_Pet
0 comment

Stručnjaci za živinarstvo savetuju da bijeli luk kokoškama treba davati osušen, samljeven i izmješan sa ostalom hranom. Bijeli luk ima jak miris i živinu treba postepeno navikavati na ovu novinu.

Međutim, bijeli luk možda i nije novina, jer se u ishrani živine koristi od davnina, ali je u jednom periodu bio zaboravljen zbog ubrzane proizvodnje. Odgajivači žele brzu zaradu i brzu smjenu generacija, a to podrazumjeva i sintetičku ishranu, pa i bolesti. Takav način uzgoja utiče i na ljudsku ishranu, a da bi se dobilo zdravije meso i drugi proizvodi, nauka predlaže niz dodataka ishrani u kojoj su često začinske biljke, prirodni probiotici i antibiotici.

Što se tiče preporučene količine bijelog luka u ishrani živine, struka navodi da već sa 0,3% u ukupnoj količini hrane mogu da se vide prvi rezultati. Najveća preporučena doza je 5% bijelog luka u smeši za živinu. Međutim, preko toga efekti izostaju, te se treba pridržavati ove proporcije.

Kako utiče bijeli luk na živinu

Bijeli luk čini živinu otpornijom na bolesti i opšte je poznato da je u pitanju jedan od najjačih prirodnih antibiotika. U bijelom luku se nalazi 17% proteina, 0,8% masti, 3% minerala, a bogat je enzimima i vitaminima B kompleksa. Ovaj trend zdrave ishrane živine počeo je ponovo od 2006. godine kada su u Evropskoj uniji zabranjeni antibiotici u gajenju. Zato se tražila adekvatna prirodna zamjena, te je tako bijeli luk zbog svojih svojstava postao zamjena aditivima koji su imali funkciju antibiotika. U ishrani živine koriste se i ostale začinske biljke koje imaju ulogu enzima, antioksidanata, pigmenata, aroma ili vezivnih supstanci.

Iz tog razloga u ishrani brojlera i koka nosilja sve je više prirodnih probiotika, aromatičnog i začinskog bilja, pa i kvasca.
U našim uslovima jedino što bi bio problem da ovakva ishrana zaživi je mala proizvodnja bijelog luka i njegova visoka cjena na tržištu. U takvim okolnostima proizvođačima se više isplati da ga prodaju kao konzumni artikl, nego da njime hrane živinu. Na duge staze, ovaj koncept bi se isplatio.

Uporedo sa prirodnom ishranom živine koja je trend u Evropi i koja ima imperativ da krajnji potrošači dobiju zdravo meso i jaja, treba podsjetiti i na Zakon o dobrobiti životinja po kome kokoške više ne mogu da budu smještene u klasičnim kavezima. Predlog su takozvani obogaćeni kavezi u kojima je tačno propisan izgled i oprema gnezda, broj kokošaka u jatu, kako su urađeni podovi i, naravno, kvalitet hrane koja mora biti prirodna.

Izvor: agromedia.rs

Leave a Comment