Europa nema zajednički plan oko ukrštanja vukova i pasa

by Urednik_Pet
0 comment

Prema najnovijim otkrićima naučnika, mješanci vukova i pasa otkriveni su u različitim udjelima u populacijama vukova mnogih zemalja, od Portugala preko Rumunije, Norveške do Grčke.

Mnoge se europske zemlje ne pridržavaju međunarodnih pravnih sporazuma vezanih za zaštitu prirode, a kada je riječ o ublažavanju ukrštanja vukova i pasa u prirodi, ti su sporazumi nedovoljni. Ova je pojava zabilježena na cijelom kontinentu, otkriva novo istraživanje objavljeno u uglednom međunarodnom časopisu Biological Conservation. U njegovom stvaranju učestvovalo je 37 stručnjaka, uključujući i dva naučnika iz susjedne Hrvatske, člana Istraživačke grupe za divlje zvijeri, Đuru Hubera i Josipa Kusaka.

Narušeni ekološki uslovi dovode do ukrštanja

Biološki gledano, vukovi i psi ista su vrsta i pod narušenim ekološkim uslovima mogu se ukrštati i stvarati održiva potomstva mješanaca. “S visokim i ponavljajućim stopama takva hibridizacija može ugroziti genetski identitet populacije vukova, što može uticati na njihovo ponašanje, ekologiju i vrijednost očuvanja”, kaže profesor Paolo Ciucci sa Univerziteta Sapienza u Rimu koji je predvodio ovu studiju.

Zahvaljujući upornim naporima očuvanja, poput pravne zaštite i upravljanja staništima, ali nikad namjernog ponovnog uvođenja vukova, oni se postepeno šire širom Europe posljednjih decenija. “No, presudno je da takvo širenje sve više dovodi vukove u poljoprivredne krajolike u kojima je veća vjerovatnoća da će naići na pse, a vjerovatnosti za hibridizaciju su tada veće. Istovremeno, ubijanja vukova mogu poremetiti društvenu strukturu njihovih čopora, povećavajući time vjerovatnoću za susrete između vukova i pasa”, pojašnjava Ciucci.

Bez nacionalnih politika za učinkovito rješavanje problema

Sprovedena studija uključivala je socijalno istraživanje koje je vodila dr. Valeria Salvatori s Instituta za primijenjenu ekologiju u Rimu, a uključila je sve članove Inicijative za velike zvijeri Europe (Large Carnivore Initiative for Europe), Specijalističke grupe za opstanak vrsta (SSC) te Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

Cilj nam je bio istražiti pojavu mješanaca vukova i pasa u Europi na kontinentalnom nivou i procijeniti usklađenost nacionalnih propisa s dva najvažnija dijela europskog zakonodavstva za zaštitu prirode: Bernskom konvencijom i Direktivom o staništima EU, koji zahtijevaju ublažavanje takve hibridizacije“, kaže Salvatori te dodaje: “prema našim otkrićima, mješanci vukova i pasa otkriveni su u mnogim zemljama od Portugala preko Rumunije, Norveške do Grčke i to u različitim udjelima u populacijama vukova.”

Istraživanje je pokazalo da većina europskih zemalja koje imaju stabilnu populaciju ovih divljih zvijeri nemaju nacionalnu politiku za učinkovito i pravovremeno rješavanje problema mješanaca i uglavnom ne sprovode mjere za njihovo ublažavanje jer za sada ne postoje međunarodni sporazumi i standardi o tome kako odrediti i učinkovito upravljati ovom pojavom na društveno prihvatljiv način. U međuvremenu, mješanci su uočeni u svim europskim populacijama vukova, a stručnjaci se boje da bi to moglo biti u porastu.

Mješanci se ne smiju smatrati lovnim ili nezaštićenim životinjama

Većina se zemalja trenutno oslanja na genetske testove za otkrivanje mješanaca. Oni su robustniji i pouzdaniji u odnosu na procjenjivanje temeljem fizičkog izgleda, a koje je podložno subjektivnosti. Međutim, postupci i alati koji se koriste za genetske analize uveliko se razlikuju među laboratorijima širom EU, ometajući standardizovani pristup i potpunu uporedivost rezultata. To zauzvrat podriva pravovremenu analizu fenomena, tačnu procjenu ukupnog stupnja ukrštanja vukova u Europi i sprovođenje učinkovitih mjera ublažavanja.

“Drugi problem je da se mješanci mogu unatrag ukrštati s vukovima, čime postaju manje slični psima, tj. izgledati sve više kao vukovi. To ostavlja proizvoljnu odluku u kojem trenutku trebamo prestati smatrati ukrštenu jedinku mješancem te je tretirati kao vuka. Danas nam nedostaje naučni dogovor o takvoj definiciji mješanaca, a koja je hitno potrebna kako bi se osiguralo da sve zemlje jednako rade na istom cilju upravljanja “, ističe Ciucci.

“Neophodno je da zakonodavci i administratori ne upadaju u zamku da mješance vukova smatraju lovnim ili nezaštićenim životinjama. To bi stvorilo pravnu rupu i povećalo vjerovatnoću da protivnici vukova namjerno ubiju čistog vuka, tvrdeći da je to mješanac”, dodaje dr. Salvatori.

Ova je studija nastala zajedničkim naporima 37 stručnjaka iz 34 različite europske akademske, istraživačke ili upravljačke institucije, unaprjeđuje tehničke kriterije za takvu definiciju, nadajući se da će to “podsticati sprovođenje sistemskog praćenja za ocjenu učinkovitosti programa ublažavanja radi djelovanja na pojave ukrštanja vukova i pasa širom Europe“, zaključuje Ciucci.

Izvor: agroklub

Leave a Comment